Inspirirano stvarnim događajima vs. istinita priča

Na početku filma ponekad se pojavi natpis da je ono što gledamo istinita priča, dok drugi filmovi navode da su samo inspirirani stvarnim događajima. Na prvi pogled razlika se čini jasnom. Jedan bi trebao prikazivati ono što se zaista dogodilo, a drugi samo posuditi ideju iz stvarnosti. U praksi je granica ipak puno manje precizna.

Ne postoji univerzalno pravilo koje određuje koliko film mora biti vjeran stvarnosti da bi se mogao predstaviti kao istinita priča. Takve oznake prije svega govore publici kakav odnos film ima prema stvarnim osobama i događajima.

Što znači da je film istinita priča?

Kada se film predstavlja kao istinita priča ili kao film temeljen na stvarnim događajima, očekuje se da je glavna priča stvarno postojala. Osobe, ključni događaji ili ishod uglavnom imaju stvarnu osnovu. To ipak ne znači da je sve što vidimo na ekranu doslovno točno.

Film mora složiti događaje u priču koja traje dva ili tri sata. Zbog toga scenaristi često skraćuju vremenska razdoblja, spajaju više stvarnih osoba u jedan lik, izmišljaju privatne razgovore ili mijenjaju redoslijed događaja.

Podrži Filmopediju donacijom

Apollo 13, primjerice, temelji se na stvarnoj svemirskoj misiji i stvarnim astronautima. Spotlight rekonstruira novinarsku istragu Boston Globea, dok Schindlerova lista prati stvarnog Oskara Schindlera i ljude koje je spašavao tijekom Holokausta. Svi koriste dramaturgiju igranog filma, iako im je temelj stvaran. Zato oznaku istinita priča ne treba shvatiti kao obećanje da je svaka scena povijesni zapis.

Što znači inspirirano stvarnim događajima?

Oznaka inspirirano stvarnim događajima najčešće sugerira puno slobodniju povezanost sa stvarnošću. Stvarni događaj može biti samo početna ideja. Autori nakon toga mogu izmisliti likove, promijeniti mjesto i vrijeme radnje ili od stvarnog slučaja uzeti samo jedan zanimljiv detalj.

Primjer je The Terminal redatelja Steven Spielberg, čija je osnovna ideja povezana sa slučajem čovjeka koji je godinama živio u pariškoj zračnoj luci. Film ipak ne pokušava doslovno rekonstruirati njegov život, nego od početne situacije gradi vlastitu priču.

Slično vrijedi i za brojne horore koji koriste izraz inspirirano stvarnim događajima. Nekoliko činjenica može imati stvarnu osnovu, dok su likovi, prijetnje i veliki dio radnje potpuno izmišljeni.

Najjednostavnije rečeno, istinita priča obično znači da film pokušava dramatizirati konkretnu stvarnu priču, dok inspirirano stvarnim događajima ostavlja autorima znatno više slobode.

Zašto se te oznake uopće koriste?

Prvi razlog je vrlo jednostavan. Stvarni događaji privlače publiku. Scena djeluje drugačije ako gledatelj vjeruje da se nešto slično zaista dogodilo. Kod horora to može povećati strah. Kod drame može pojačati emociju, a kod kriminalističkog filma dodatno probuditi znatiželju.

Oznaka može imati i praktičnu funkciju. Ako je film vrlo slobodno preradio stvarni slučaj, izraz inspirirano stvarnim događajima jasnije daje do znanja da publika ne gleda preciznu rekonstrukciju.

Autori također mogu mijenjati imena, spajati osobe ili stvarati potpuno izmišljene likove. Razlozi mogu biti dramaturški, ali i povezani s pravima, privatnošću te načinom na koji se stvarne osobe prikazuju.

Zašto se natpis pojavljuje na početku ili kraju filma?

Kada se pojavi na početku, odmah mijenja način na koji gledamo film. Publika od prve scene zna da postoji veza sa stvarnošću.

Na kraju filma često se pojavljuju dodatne informacije o tome što se kasnije dogodilo stvarnim osobama. Ponekad se prikazuju njihove fotografije ili objašnjava kako su se događaji nastavili nakon razdoblja koje film prikazuje. Time se ponovno povezuju filmska verzija i stvarni događaji.

Postoje čak i filmovi koji se namjerno igraju tim očekivanjem. Fargo braće Joela i Ethana Coena na početku tvrdi da prikazuje istinitu priču, iako je radnja u osnovi izmišljena. Upravo je uvjerenje da se nešto stvarno dogodilo bilo dio načina na koji su autori željeli da publika doživi neobičnu priču.

Zato natpis istinita priča ipak nije jamstvo dokumentarne preciznosti. Film je i dalje film. Stvarni život često je samo materijal od kojeg scenarist i redatelj stvaraju novu, dramaturški oblikovanu verziju događaja.

Glavna razlika je zato u stupnju slobode. Istinita priča obično ostaje čvršće vezana uz stvarne osobe i događaje. Inspirirano stvarnim događajima može iz stvarnosti uzeti samo početnu ideju. U oba slučaja dobro je zapamtiti da film nije zamjena za povijesni izvor, čak ni kada nas na samom početku uvjerava da se sve zaista dogodilo.

Ako te zanima još filmskih pojmova, klikni ovdje!

Dario Sršen

+ ranije objave

Filmofil i ljubitelj stripova od malih nogu. Novinar s višegodišnjim iskustvom, voditelj emisije A sada film na Radiju Delta Metković te autor znanstvenih radova o pop kulturi, Hollywoodu i X-men filmovima.

Matija Pažin

+ ranije objave

Magistar politologije. Zaljubljenik u filmove od kada sam prvi puta upoznao Donnieja Darka i Keysera Sozea. Obožavatelj psiholoških trilera i opusa Denisa Villeneuevea.

Filmopedija

Inspirirano stvarnim događajima vs. istinita priča

Što znači da je film istinita priča?

Što znači inspirirano stvarnim događajima?

Zašto se te oznake uopće koriste?

Zašto se natpis pojavljuje na početku ili kraju filma?

Dario Sršen

Matija Pažin

Povezane objave

Što je film ceste?

Što je Pulski filmski festival?

Što radi filmski montažer?

Filmopedija